Popisi frekvencija

Što je zapravo popis frekvencija?

U najširem smislu, popis frekvencija zbirka je frekvencija koje su različiti istraživači, terapeuti, proizvođači uređaja ili korisničke zajednice povezivali s određenim mikroorganizmima, tkivima, organima, simptomima ili drugim biološkim ciljevima. Neki popisi sadrže jednu ili nekoliko frekvencija, a drugi za pojedinu stavku navode duže nizove.

Već je ovdje važna prva razlika. Frekvencija sama po sebi još nije cjelovita terapija. Biološki učinak električnog ili elektromagnetskog podražaja može ovisiti i o jakosti, valnom obliku, polaritetu, modulaciji, radnom ciklusu, nosivom valu, trajanju, usmjerenju polja, položaju elektroda i svojstvima tkiva.

To nije svojstvo samo alternativnih uređaja. Suvremena bioelektromagnetika također potvrđuje da se električna svojstva tkiva mijenjaju s frekvencijom. Primjerice, u tehnologiji Tumor Treating Fields odabir područja od približno 100–300 kHz dio je terapijskog mehanizma. To ne potvrđuje nijedan povijesni popis frekvencija u cijelosti, ali pokazuje da je frekvencija važan biološki parametar.

Imaju li stanice i organizmi svoj „frekvencijski potpis“?

U povijesti frekvencijske terapije često se pojavljuje zamisao da stanice, mikroorganizmi i veći organizmi imaju karakteristična oscilacijska odnosno rezonantna svojstva. Lakhovsky je stanicu opisivao kao oscilacijski sustav, Rife je govorio o frekvencijskoj selektivnosti mikroorganizama, a Hulda Clark koristila je vlastite frekvencijske raspone za različite tvari i organizme.

Ta je zamisao snažno utjecala na razvoj popisa frekvencija. Ipak, dobro ju je objasniti preciznije. Suvremena biofizika potvrđuje da stanice i tkiva imaju električna, dielektrična i impedancijska svojstva ovisna o frekvenciji. Različite membrane, tekućine i stanične strukture ne reagiraju jednako na električno polje pri različitim frekvencijama.

Bilo bi, međutim, pretjerano pojednostavljeno tvrditi da svaka životinjska vrsta ima samo jednu nepromjenjivu „identifikacijsku frekvenciju“ ili da nakon smrti organizma ostaje samo jedna frekvencija. Takav se model pojavljuje u dijelu povijesne i biorezonantne literature, ali nije uobičajeno tumačenje suvremene elektrofiziologije.

A što je s poznatim rasponima za plijesni, bakterije, viruse i parazite?

U literaturi povezanoj ponajprije s Huldom Clark i kasnijim zbirkama frekvencija pojavljuju se rasponi u kojima su navodno zabilježene ili primjenjivane frekvencije različitih skupina organizama. Ti su podaci važni za razumijevanje razvoja frekvencijske terapije i nekih današnjih baza, ali ih ne treba prikazivati kao općeprihvaćenu mikrobiološku klasifikaciju.

Isto vrijedi za povijesne navode o Rifeovu organizmu „BX“ odnosno o njegovoj povezanosti s rakom. To je važan dio Rifeove istraživačke priče, ali njegova teorija o univerzalnom uzročniku raka danas nije prihvaćena u onkologiji. Popisi frekvencija zato su najkorisniji kada uz broj čuvamo i izvor, povijesni kontekst te način na koji je frekvencija dobivena.

Od Rifeovih MOR-ova do Hulde Clark: dva vrlo različita puta do frekvencija

Royal Raymond Rife i Mortal Oscillatory Rate

Royal Raymond Rife u povijest je frekvencijske terapije uveo jedan od najpoznatijih pojmova: Mortal Oscillatory Rate (MOR). U Rifeovoj se tradiciji odnosio na frekvenciju odnosno kombinaciju elektromagnetskih parametara pri kojima bi određeni mikroorganizam navodno pokazao izražen odgovor.

Važno je znati da danas ne postoji jedna jedinstvena tablica „izvornih Rifeovih frekvencija“. Tijekom različitih razdoblja njegova rada mijenjali su se uređaji, nosive frekvencije, modulacija i način bilježenja podataka. Zato Electroherbalism za svoju zbirku Rife MORs oprezno navodi da se pretpostavlja kako te frekvencije potječu iz različitih razdoblja Rifeova rada.

Hulda Clark: od pojedinačnih opsega do općeg 30 kHz zappera

Hulda Regehr Clark (1928.–2009.) tijekom 1990-ih snažno je popularizirala zamisao da se različiti organizmi i tvari mogu povezati s određenim frekvencijskim rasponima. Njezine izvorne frekvencije često su bile znatno više od klasičnog zvučnog područja, a u zbirkama se pojavljuju i u pretvorenim oblicima.

Istodobno je Clark popularizirala jednostavan zapper s približno 30 kHz i poznati vremenski protokol 7–20–7–20–7: tri primjene u trajanju od sedam minuta, s dva odmora od po dvadeset minuta. Taj se opći protokol toliko proširio da ga se danas često poistovjećuje s idejom ciljnih frekvencija.

To su zapravo dvije različite zamisli. Frekvencija od 30 kHz pripada općem Clarkinu pristupu zapperu, dok njezine pojedinačne frekvencije i rasponi čine ciljaniju zbirku. Clarkine opsežne zdravstvene tvrdnje nisu klinički potvrđene prema mjerilima suvremene medicine, no njezin je utjecaj na razvoj kućnih zappera i popisa frekvencija neosporan.

Kako su nastali veliki popisi frekvencija?

Prije interneta frekvencije su se širile knjigama, tehničkim bilješkama, privatnim zbirkama i među istraživačkim skupinama. Devedesetih godina internetski forumi i takozvani Rifeovi popisi za razmjenu poruka omogućili su korisnicima da međusobno dijele vlastite nizove frekvencija i iskustva.

Upravo su iz tog okruženja nastale dvije zbirke koje su snažno obilježile suvremenu zajednicu zainteresiranu za frekvencije: NCFL i CAFL. Electroherbalism objašnjava da je NCFL ranije nastao kao zbirka zasebnih popisa frekvencija iz različitih izvora. Krajem devedesetih pokušali su ih objediniti u jednu veliku zbirku – tako je nastao CAFL.

To objašnjava jedno od najvažnijih obilježja CAFL-a: pod jednom poteškoćom može se nalaziti vrlo velik broj frekvencija. Popis nije nastao tako da je jedan laboratorij odredio po jednu konačnu vrijednost za svaku dijagnozu. Objedinjuje različite izvore, među kojima su povijesne frekvencije, frekvencije uređaja, iskustvene vrijednosti i kasniji prilozi korisnika.

Zašto se ista frekvencija pojavljuje u mnogim različitim unosima?

U velikim konsolidiranim popisima neke se vrijednosti – primjerice 20, 727/728, 784/787, 800, 880, 1550 ili 10000 Hz – pojavljuju vrlo često. To je dijelom posljedica povijesti tih baza: određene su „opće“ frekvencije različiti korisnici i sustavi primjenjivali u brojnim programima, pa su se tijekom godina našle u velikom broju stavki.

CAFL XREF to dobro prikazuje iz obrnute perspektive: umjesto da potražimo poteškoću i dobijemo frekvencije, potražimo frekvenciju i dobijemo sve stavke u kojima se pojavljuje.

Najvažniji popisi i zbirke frekvencija

Danas postoji mnogo različitih popisa. Neki se preklapaju, a drugi su namijenjeni sasvim drukčijim uređajima ili načinima uporabe. Najkorisnije ih je razumjeti prema njihovu podrijetlu i svrsi.

CAFL – Consolidated Annotated Frequency List

CAFL je vjerojatno jedna od najpoznatijih javno dostupnih zbirki frekvencija. Njegova je najveća prednost opseg. Okuplja frekvencije iz brojnih izvora i čuva različite alternativne nizove za istu stavku. Slabost je tog pristupa što korisnik brzo može dobiti vrlo dug popis, a pritom ne znati koje su vrijednosti izvorne, koje su dodane kasnije, a koje su isključivo empirijske.

Sam Electroherbalism opisuje CAFL kao „glavni popis“, ali istodobno jasno upozorava da su se u prošlosti u njemu našli i podaci upitne kvalitete. Zato je CAFL izvrsna istraživačka i usporedna zbirka, ali nije razumno svaku stavku automatski smatrati klinički potvrđenim protokolom.

NCFL – Non-Consolidated Frequency List

NCFL je osobito zanimljiv za istraživanje podrijetla podataka. U njemu nalazimo Rifeove vrijednosti MOR-a, povijesne popise, empirijske mišićne frekvencije, frekvencije minerala i metala, Clarkine vrijednosti pretvorene u zvučno područje, glazbene tonove te stare „kodove“ nekih generatora.

Upravo je zato NCFL manje ujednačen, ali povijesno vrlo vrijedan. Katkad nam govori više o tome odakle određena frekvencija potječe nego objedinjeni popis u kojem je više izvora spojeno pod jednom stavkom.

AFCAFL – sve frekvencije CAFL-a

AFCAFL je proširena inačica CAFL-a koju je pridonio Roger Archibald. Na stranici Electroherbalism izričito je označena kao eksperimentalna. Sadrži brojne dodatke i promjene u odnosu na klasični CAFL te je zanimljiva istraživačima, ali nije jednaka provjerenoj bazi kliničkih podataka.

Rife MORs

Zbirka Rife MORs nastoji usporediti vrijednosti pripisane Rifeovu radu u različitim razdobljima s kasnijim Craneovim i nekim suvremenim vrijednostima. Osobito je korisna jer pokazuje koliko se brojevi mogu razlikovati ovisno o razdoblju i tehničkoj izvedbi uređaja.

Frekvencije Hulde Clark

Clarkine frekvencije zaseban su sustav. Velik dio izvornih vrijednosti nalazi se u području više desetaka ili stotina kHz. Budući da mnogi stariji generatori to područje nisu mogli izravno stvarati, razvijene su različite metode pretvorbe u niže područje. Electroherbalism, primjerice, sadrži zbirku Clarkinih frekvencija pretvorenih takozvanom metodom scalar-octave.

Datoteke frekvencija TrueRife

Electroherbalism objavljuje i datoteke TrueRife koje je Michael Tigchelaar pripremio za uporabu s određenim funkcijskim generatorima i uređajima tipa EMEM. To je dobar primjer zašto pri korištenju popisa frekvencija uvijek valja provjeriti za koju je opremu pripremljen.

Van Gelderove frekvencije

Van Gelderovi popisi povezani su s poviješću dvokanalne frekvencijski specifične mikrostrujne terapije (FSM). Često razlikuju frekvenciju za stanje od frekvencije za tkivo. To nije ista logika kao u CAFL-u ili ETDFL-u, pa nije smisleno brojeve nekritički prenositi iz jednog sustava u drugi.

Bruce Stenulson – normalizacijske i stimulacijske frekvencije

Bruce Stenulson prikupljao je i objavljivao takozvane normalizacijske i stimulacijske frekvencije te brojna korisnička iskustva. I te frekvencije pripadaju ponajprije povijesnom i eksperimentalnom dijelu područja te su korisne kao dodatna referenca, a ne kao univerzalni standard.

Glazbeni tonovi, moždani ritmovi i drugi posebni popisi

Frekvencije glazbenih tonova, binauralnih odnosno moždanih ritmova, solfeggio frekvencije, čakre i slične zbirke imaju sasvim drugo podrijetlo od popisa frekvencija povezanih s patogenima. Mogu biti zanimljive za opuštanje, zvuk, meditativne pristupe ili istraživanje ritmova živčanog sustava, ali ih ne treba automatski miješati s Rifeovim MOR-ovima, CAFL-om ili ETDFL-om.

ETDFL – Electro Therapy Device Frequency List

Na frequency-therapy-healing.com za ciljane frekvencijske programe najčešće koristimo ETDFL. Razlog je ponajprije praktičan: popis je ujednačeno strukturiran, razvrstan prema medicinskim pojmovima, svaka stavka sadrži jasno definiran niz frekvencija, a zbirka se redovito ažurira.

ETDFL na svojoj mrežnoj stranici navodi da projekt traje od 2006. godine, da u njemu sudjeluje 12 međunarodnih biorezonantnih klinika, da se popis u pravilu ažurira svake godine te da ga koristi više od 100.000 korisnika Rifeovih uređaja. Trenutačna stranica nudi ETDFL na 12 jezika i omogućuje pretraživanje PDF-a odnosno drugih digitalnih izdanja.

Kako je ETDFL stvoren?

Starija dokumentacija ETDFL-a objašnjava da se projekt razvio iz CAFL-a, odnosno iz daljnjeg uređivanja i prilagodbe ranijih popisa za digitalne elektroterapijske uređaje. Tijekom godina stavke su preuređivane, uklonjeni su dvostruki nazivi, dodane su nove stavke, a frekvencije su zapisane s većom preciznošću.

U različitim izdanjima ETDFL-a frekvencije su zapisane u kHz ili Hz. To je iznimno važno. U CAFL-u i NCFL-u vrijednosti su u pravilu zapisane u Hz, osim ako nije navedeno drukčije. Pri prenošenju brojeva između popisa korisnik zato uvijek najprije mora provjeriti jedinicu.

Naravno, osobito s programabilnim zapperima možemo koristiti frekvencije iz bilo kojeg popisa frekvencija. Često ima smisla posegnuti i za drugim izvorom – primjerice izvornim Rifeovim vrijednostima, Clarkinim frekvencijama, frekvencijama za kralježnicu, solfeggiom ili drugim posebnim sustavima.

Harmonici: zašto je osnovna frekvencija katkad samo dio priče

Harmonik je u fizici i elektronici cjelobrojni višekratnik osnovne frekvencije. Ako je osnovna frekvencija 1.000 Hz, drugi harmonik iznosi 2.000 Hz, treći 3.000 Hz, a jedanaesti 11.000 Hz.

Harmonici su važni i zato što ih neki valni oblici stvaraju sami. Idealan sinusni signal sadrži ponajprije jednu osnovnu frekvenciju, dok pravokutni signal sadrži niz viših, uglavnom neparnih harmonika. Zato uređaj koji prikazuje istu osnovnu frekvenciju ne mora spektralno odgovarati drugom uređaju s drukčijim valnim oblikom.

Anthony Holland i jedanaesti harmonik

U suvremenoj zajednici zainteresiranoj za Rifeov rad mnogo je pozornosti privukao Anthony Holland, koji je u laboratorijskim pokusima istraživao kombinacije osnovnih i viših frekvencija. Njegov je rad popularizirao uporabu jedanaestog harmonika, odnosno omjera pri kojem je druga primijenjena frekvencija jedanaest puta veća od osnovne.

Holland i James Bare objavili su 2023. godine preprint o pulsirajućim električnim poljima u području približno 156–162 kHz i usporavanju rasta stanica akutne limfoblastične leukemije.

Zašto isti popis frekvencija ne djeluje jednako na svakom uređaju?

Jedna od najčešćih pogrešaka pri radu s popisima frekvencija jest uvjerenje da je dovoljan sam broj. Frekvencija je zapravo samo jedan od parametara električnog ili elektromagnetskog signala.

Kontaktni generator

Kod kontaktnih uređaja signal se dovodi kroz elektrode na kožu. Važni su napon, struja, dodir s kožom, polaritet, valni oblik i frekvencija. Dva kontaktna uređaja pri istoj frekvenciji mogu stvarati vrlo različite signale.

Plazmeni sustav ili sustav EMEM

Plazmeni uređaji koriste elektromagnetsko zračenje i često nosivi val. Zato povijesne frekvencije razvijene za takav sustav ne moraju biti izravno jednake frekvenciji koju bez nosivog vala šaljemo preko kontaktnih elektroda.

Pulsirajuće elektromagnetsko polje

U sustavima PEMF i srodnim sustavima važni su oblik magnetskog impulsa, jakost polja, frekvencija ponavljanja i geometrija zavojnice. Taj se pristup tehnički razlikuje od kontaktnog zappera ili plazmene cijevi.

Hz, kHz i MHz

• 1 kHz = 1.000 Hz
• 1 MHz = 1.000 kHz = 1.000.000 Hz
• 30 kHz = 30.000 Hz
• 728 Hz = 0,728 kHz
• 728 kHz = 728.000 Hz

Pogreška u jedinici može biti veća od svih ostalih razlika među popisima zajedno. Zato dobra baza frekvencija uvijek mora jasno navesti u kojim su jedinicama vrijednosti zapisane.

Koji popis frekvencija odabrati?

Ne postoji jedan popis frekvencija koji je najbolji za sve svrhe. Smislenije je odabrati popis prema pitanju na koje želimo odgovoriti i uređaju koji koristimo.

Pet pitanja prije uporabe bilo koje frekvencije

• Odakle potječe? Od Rifea, Clark, CAFL-a, ETDFL-a, Van Geldera, korisničke prijave ili nekog drugog izvora?
• U kojoj je jedinici zapisana? U Hz, kHz ili MHz?
• Za koji je uređaj namijenjena? Kontaktni uređaj, plazma, nosivi val, PEMF ili nešto drugo?
• Je li to osnovna frekvencija ili pretvorena vrijednost? Harmonici, oktave, modulacija i pretvorba nisu isto.
• Koja je razina dokaza? Povijesni zapis, iskustvo, laboratorijski pokus ili klinički potvrđena medicinska uporaba?

Zašto Frequency Therapy Healing ne koristi sve popise istodobno?

Time bismo izgubili upravo ono što bi nam popis frekvencija trebao pružiti: jasnoću. Kada bismo za svaku temu bez razlikovanja spojili CAFL, NCFL, Rifea, Clark, ETDFL, Van Geldera i sve korisničke zbirke, često bismo dobili desetke ili stotine frekvencija bez jasnog redoslijeda važnosti.

Zato na frequency-therapy-healing.com koristimo ETDFL kao glavni izvor za većinu ciljanih frekvencijskih programa, a druge popise uključujemo kada za to postoje posebni povijesni, tehnički ili praktični razlozi. Za poznate posebne sustave – primjerice solfeggio frekvencije, moždane valove, frekvencije za kralježnicu ili druge tematske pristupe – smisleno je koristiti odgovarajuće stručne izvore.

Nastavite istraživati

Popis frekvencija najkorisniji je kada ga povežemo s razumijevanjem njegove povijesti i načina rada određenog uređaja. Ako vas zanima kako su se razvijali Rifeovi MOR-ovi, Lakhovskyjeve zamisli, Beckov pristup, Clarkin zapper i suvremene elektromagnetske terapije, pročitajte i naš povijesni pregled.