Nitrati u prehrani – zašto su korisni u povrću, a problematičniji u prerađenom mesu

Što su nitrati i zašto nisu uvijek loša stvar?

Nitrati su prirodni spojevi koji se nalaze u vodi, tlu i mnogim namirnicama. Posebno je nitratima bogato lisnato i korjenasto povrće, poput rikule, cikle, blitve, zelene salate, bosiljka i drugih zelenih namirnica.

Sami nitrati nisu nužno štetni. U organizmu pod određenim uvjetima mogu sudjelovati u stvaranju dušikovog oksida (NO) koji je važan za funkcioniranje krvnih žila, protok krvi i opskrbu tkiva kisikom. Stoga je pogrešno sve nitrate automatski smatrati nečim lošim.

Nitrati, nitriti i nitrozamini

Da ne bi došlo do zabune, dobro je razlikovati tri slična pojma:

• nitrati – početni oblik, prisutni u mnogim namirnicama, posebno u povrću,
• nitriti – međuoblik koji može nastati iz nitrata,
• nitrozamini ili N-nitrozo spojevi – manje povoljni spojevi koji pod određenim uvjetima mogu nastati iz nitrita.

Problem, dakle, nije samo u tome što neka namirnica sadrži nitrate ili nitrite, nego prije svega u tome kojim smjerom ide njihova daljnja kemijska pretvorba.

Zašto se nitrati iz povrća razlikuju od nitrata ili nitrita u mesnim prerađevinama?

Glavna razlika je u prehrambenom okruženju. Povrće ne sadrži samo nitrate, već i mnoge zaštitne tvari poput vitamina C, polifenola i drugih antioksidansa. Oni pomažu usmjeriti metabolizam u smjeru koji je povoljniji za tijelo.

U slučaju prerađenog mesa, nitrati ili nitriti nisu prisutni u takvom zaštitnom okviru. Osim njih, prisutni su i proteini, hem željezo, tehnološki dodaci i postupci prerade koji mogu povećati mogućnost nastanka nepovoljnijih spojeva.

Zašto nije pošteno samo reći "meso je loše"?

Ovdje je bitno naglasiti da nije problem meso kao takvo, već uglavnom mesne prerađevine. Svježa piletina, svježa junetina, teletina ili komad domaće svinjetine sasvim je druga kategorija od industrijske salame, hrenovke ili hot dog proizvoda.

Ako se to ne razlikuje, članak brzo postaje ideološki. Mnogo je uravnoteženije reći: biljni nitrati obično su korisni, a prerađeno meso je lošiji izbor.

Dušikov oksid (NO) – zašto je važan za krvne žile, srce i mozak?

Dušikov oksid, ili NO, važna je signalna molekula koja pomaže regulirati vaskularni tonus. Jednostavno rečeno: pomaže da se krvne žile lakše opuste i prošire, pa krv lakše protječe, a tkiva bolje opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima.

Zbog toga je NO važan za:

• normalan protok krvi,
• kardiovaskularna podrška,
• opskrba mozga kisikom,
• učinkovitije fizičke performanse,
• podupiranje funkcioniranja endotela, tj. unutarnje stijenke žile.

Koja hrana je bogata nitratima?

Najpoznatiji biljni izvori nitrata uključuju:

• rikula,
• cikla,
• blitva,
• zelene salate,
• bosiljak,
• korijandar,
• ostalo lisnato povrće.

To ne znači da trebamo tražiti „čudesne namirnice“, već da je redovita konzumacija kvalitetnog povrća jedan od razumnih načina potpore organizmu.

Je li sama prehrana dovoljna?

Nije nužno. Na stvaranje i dostupnost NO također utječu i drugi čimbenici, uključujući tjelovježbu, protok krvi, metaboličko stanje, starenje, stres i opći način života. Zbog toga ima najviše smisla holistički pristup, a ne traženje jedne "čarobne" tvari.

Zašto su mesne prerađevine problematičnije?

Mesne prerađevine uključuju proizvode kao što su hrenovke, salame, kobasice, šunka, slanina, proizvodi za hot dog, pastrami, pepperoni i slični proizvodi. Takvi su proizvodi obično tehnološki obrađeni, soljeni, dimljeni, sušeni ili kemijski stabilizirani dodacima.

U njima nitrati ili nitriti nisu prisutni sami, već u kombinaciji s drugim čimbenicima, koji povećavaju šanse za stvaranje manje povoljnih spojeva. Zato mnoge recenzije stručnjaka mesne prerađevine svrstavaju među namirnice koje treba ograničiti.

Gdje je problem?

• dodani nitriti ili nitrati,
• mesni protein i hem željezo,
• dimljenje, sušenje i drugi oblici prerade,
• često intenzivno zagrijavanje ili pečenje.

Ova kombinacija je razlog zašto se nutritivna kategorija prerađenog mesa značajno razlikuje od kategorije svježeg, neprerađenog mesa.

Ima li i zagrijavanje hrane ulogu?

Grijanje i pečenje mogu dodatno povećati mogućnost stvaranja manje povoljnih spojeva. Stoga nije svejedno hoće li netko povremeno pojesti komad kuhane šunke ili redovito konzumira jako pečeno, dimljeno i industrijski prerađeno meso.

Koje meso je razumno uključiti u prehranu?

Kako članak ne bi ispao kao propaganda protiv mesa, vrlo je važno pojasniti: meso samo po sebi nije isto što i prerađeno meso.

Razumniji izbori obično uključuju:

• svježa govedina,
• svježa teletina,
• svježa piletina,
• puretina,
• svježa svinjetina,
• janjetina,
• divlja divljač,
• domaće pripremljeno, manje obrađeno meso.

Takve namirnice u pravilu nemaju isti skup tehnoloških dodataka kao industrijsko meso. To ne znači da ih trebamo neograničeno jesti, ali znači da ih nije pošteno poistovjećivati ​​s hrenovkama, salamama i sličnim proizvodima.

Što je s domaćim suhomesnatim proizvodima, pršutom i pancetom?

Takvi su proizvodi možda bolji od industrijskog smeća, ali još uvijek ne pripadaju istoj kategoriji kao svježe meso. Soljenje, sušenje, dimljenje i drugi postupci znače da je to još uvijek oblik prerade. Stoga ih je pravednije tretirati kao namirnice za umjerenu konzumaciju, nego nešto što je potpuno isto što i svježe meso.

Što tražiti na deklaraciji?

Za prerađeno meso ima smisla pogledati popis sastojaka. Proizvođači mogu koristiti različite oznake, stoga se nemojte oslanjati samo na jednu riječ.

Posebno obratite pozornost na izraze:

• nitrit / nitriti,
• nitrat / nitrati,
• natrijev nitrit / natrijev nitrit,
• natrijev nitrat / natrijev nitrat,
• kalijev nitrit / kalijev nitrit,
• kalijev nitrat / kalijev nitrat.

Što je s proizvodima na kojima piše "bez dodanih nitrata"?

Ovdje je dobro biti oprezan. Neki proizvodi reklamiraju da "nemaju dodane nitrate ili nitrite", ali koriste druge prirodne izvore tih spojeva za liječenje, kao što su neki biljni ekstrakti. To znači da sam marketinški tekst ne govori sve.

Kako pristupiti praktično i bez pretjerivanja?

Glavni cilj nije strah od jedne tvari, već razumniji obrazac prehrane. U praksi to obično znači:

• više povrća, posebno lisnatog i korjenastog povrća,
• manje hrenovki, salama, kobasica i drugih industrijski prerađenih mesnih proizvoda,
• više svježeg, manje prerađenog mesa,
• slabije pečeni, dimljeni i tehnološki obrađeni proizvodi,
• više pozornosti na deklaracije,
• više kretanja i potpore općoj cirkulaciji.

Najvažnija logika u 5 koraka

1. Biljni nitrati općenito su dio blagotvornog prehrambenog paketa.
2. Oni mogu podržati stvaranje dušikovog oksida u tijelu.
3. Prerađeno meso ima potpuno drugačiji prehrambeni kontekst.
4. Svježe, neprerađeno meso nije isto što i prerađena salama ili hrenovke.
5. Bolji izbor je prehrana s više povrća i manje industrijski prerađenih proizvoda.

Jednostavna usporedba iz svakodnevnog života

Nije isto pjeva li netko:

• rikula i pečeni komad piletine,
• ili hot dog, salamu i industrijsku slaninu.

Nije isto je li na tanjuru:

• svježi odrezak i salata,
• ili svakodnevne mesne prerađevine iz pakiranja.

Frekvencijska terapija kao potporni pristup

Ako o temi razmišljamo šire, ne govorimo samo o hrani, već io područjima uključenima u protok krvi, opskrbu tkiva kisikom, vaskularni tonus, rad srca i staničnu energiju. Zato ima smisla razmišljati o podršci ovim sustavima.

Frekvencijska podrška uz Zapper-Pro

Praktičan pristup

U ovoj temi ima smisla razmišljati uglavnom o potpori: krvnih žila, srca, mozga, jetre i mitohondrija. To je logično jer su ta područja uključena u dobru cirkulaciju, opskrbu tkiva i opću funkciju stanica.

Sljedeći protokol preporučuje se kao razuman početni pristup: Početni protokol sa Zapper-Pro .

ETDFL terapije i jednofrekventne terapije

Uz ETDFL terapije preporučuju se i one jednofrekventna terapija, koji omogućuju dodatnu potporu pojedinim područjima. Možete ih pronaći ovdje: Jednofrekventne terapije .

Izvor

• Mercola, Joseph. Why Some Nitrates Are Healthy While Others Are Harmful.
  https://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2018/03/19/healthy-nitrates.aspx