Bol

Sve što trebate znati o boli

Što je bol?

Bol je opći pojam za neugodne osjete u tijelu. Nastaje aktivacijom živčanog sustava.

Jačina boli može biti od neugodne do iscrpljujuće. Bol se može osjećati kao oštar ubod ili tupa bol. Može biti pulsirajuća, a mogu se javiti i osjećaji rezanja, bockanja, pečenja ili bolnosti.

Bol može biti stalna, ali se može i povremeno pojavljivati te prestajati, ili se javiti samo u određenim okolnostima. Može biti akutna: nastaje iznenada i traje kratko. Može biti i kronična, kada osjeti boli traju ili se ponavljaju mjesecima ili godinama.

Bol se može lokalizirati i utječe samo na određeni dio tijela. Može se generalizirati kao što je opća tjelesna bol povezana s, na primjer, gripom.

Ljudi drugačije reagiraju na bol. Neki ljudi imaju visoku toleranciju na bol, drugi imaju nisku toleranciju. Bol je vrlo subjektivna.

Bol nam pokazuje kada nešto nije u redu i pruža naznake o uzroku. Neke je bolove jednostavno dijagnosticirati i moguće ih je ublažiti kod kuće. Druge vrste boli znak su ozbiljnih zdravstvenih stanja koja zahtijevaju liječničku pomoć i liječenje.

Nakon bolesti COVID-19 ili neke druge bolesti bolovi, grčevi u mišićima i slične tegobe ponekad dugo traju. Tada se za te i druge simptome mogu koristiti frekvencijske terapije zapperom, uključujući programe iz ovoga poglavlja o boli.

U ovom dijelu možete pronaći i preporučene programe za ublažavanje bolova za korištenje uz pomoć generatora frekvencija i smjernica za korištenje.

Što uzrokuje bol?

U nekim slučajevima bol je jasna posljedica ozljede ili zdravstvenog stanja. U drugim slučajevima, uzrok boli može biti manje očit ili nepoznat.

Neki česti uzroci bola uključuju:

Mnoge bolesti ili poremećaji kao što su gripa, artritis, endometrioza i fibromialgija mogu uzrokovati bol. Ovisno o osnovnom uzroku, mogu se pojaviti i drugi simptomi. To može uključivati npr. umor, oticanje, mučninu, povraćanje ili promjene raspoloženja.

Primjeri frekvencijske terapije:

• Utjecaj: 40 Hz, 320 Hz, 700 Hz, 850 Hz, 5.610 Hz, 32.500 Hz, 60.000 Hz, 125.230 Hz, 225.680 Hz, 375.610 Hz
• Endometrioza: 130 Hz, 570 Hz, 780 Hz, 12.270 Hz, 68.290 Hz, 355.720 Hz, 434.150 Hz, 571.000 Hz, 839.000 Hz, 932.000 Hz
• Poliartritis (istodobna upala više zglobova): 70 Hz, 460 Hz, 650 Hz, 42.400 Hz, 97.500 Hz, 325.170 Hz, 415.700 Hz, 515.700 Hz, 563.910 Hz, 742.060 Hz
• Fibromialgija: 70 Hz, 350 Hz, 25.400 Hz, 51.000 Hz, 60.000 Hz, 150.000 Hz, 475.110 Hz, 527.000 Hz, 667.000 Hz, 987.230 Hz
• Umor: 50 Hz, 120 Hz, 600 Hz, 3.870 Hz, 72.250 Hz, 125.430 Hz, 352.930 Hz, 496.010 Hz, 682.450 Hz, 755.490 Hz
• mučnina: 70 Hz, 350 Hz, 700 Hz, 46.000 Hz, 78.250 Hz, 114.690 Hz, 323.000 Hz, 637.080 Hz, 845.870 Hz, 973.500 Hz
• Povraćanje: 150 Hz, 260 Hz, 5.250 Hz, 7.000 Hz, 37.500 Hz, 60.000 Hz, 119.340 Hz, 210.500 Hz, 458.500 Hz, 684.810 Hz

Izvor frekvencije je etdfl.com

Vrste bola

Postoji nekoliko različitih vrsta boli koje se mogu osjetiti u isto vrijeme. Pronalaženje vrste i/ili uzroka boli pomaže vašem liječniku da suzi moguće uzroke i razvije plan liječenja.

Akutni bolovi

Akutni bol se razvija za kratko vrijeme. Obično se javlja iznenada, često kao posljedica poznate ozljede, bolesti ili medicinskog postupka.

Akutni bol može rezultirati:

Akutni bol je obično oštar. Obično nestane u roku od nekoliko dana, tjedana ili mjeseci nakon što je uzrok tretiran ili riješen.

Skoro svi doživljavaju akutnu bol u životu.

bol u kronici

Kronična bol može trajati ili se povremeno vraćati mjesecima ili godinama. Može biti posljedica različitih zdravstvenih stanja, kao što su artritis, fibromialgija, kronična migrena ili rak. Neki ljudi osjećaju kroničnu bol i nakon što je ozljeda koja ju je uzrokovala zacijelila.

Uzrok kronične boli katkad je teško utvrditi. Neki ljudi osjećaju kroničnu bol iako nema dokaza o ozljedi ili bolesti koja bi je uzrokovala. To je poznato kao funkcionalna bol, a može biti posljedica psihičkih pritisaka iz okoline, nepravilna ritma i količine prehrane te pretjerane uporabe tvari koje nadražuju probavni sustav, poput začinjene hrane, alkohola i cigareta.

Kronična bol često ograničava aktivnosti na radnom mjestu ili u privatnom životu.

Nociceptivna bol

Nociceptivna bol nastaje zbog oštećenja tkiva, primjerice pri posjekotinama, opeklinama, modricama ili prijelomima. Može biti i posljedica zdravstvenih stanja koja uzrokuju upalu i oštećenje tkiva, poput artritisa, osteoporoze ili upalne bolesti crijeva.

Kada se nociceptivna bol javlja u koži, mišićima, ligamentima, tetivama, zglobovima ili kostima, naziva se somatskom boli. Kada se javlja u unutarnjim organima, naziva se visceralnom boli.

Nociceptivna bol može biti akutna ili kronična ovisno o osnovnom uzroku. Bol može biti pulsirajuća ili oštra.

Nociceptivna bol u nekom trenutku u životu pogađa gotovo svakoga.

Neuropatska bol

Neuropatska bol posljedica je oštećenja živaca uzrokovanog različitim ozljedama ili bolestima. Primjerice, pomaknut disk u kralježnici može pritisnuti živac i izazvati neuropatsku bol.

Neuropatska bol može nastati i zbog bolesti kao što su herpes zoster, šećerna bolest, multipla skleroza ili rak. Obično je kronična, ali može se pojaviti i akutna neuropatska bol.

Neuropatska bol može se osjećati kao probadanje ili pečenje. Neki su ljudi ujedno preosjetljivi na dodir, pokret te visoke i niske temperature.

Funkcionalna bol

Funkcionalna bol javlja se bez očitog tjelesnog oštećenja. Obično je kronična, iako se može razviti i akutna funkcionalna bol.

Primjeri funkcionalnih sindroma bola uključuju:

Izvor frekvencije je etdfl.com

Smjernice

Frekvencijske skupine iz ovoga poglavlja odaberite i upotrebljavajte prema namjeni. Po potrebi se primjenjuju prema protokolu jednom na dan pet dana zaredom, nakon čega slijede dva dana stanke.

Reljef bola: 160 Hz, 350 Hz, 950 Hz, 5.260 Hz, 27.500 Hz, 52.500 Hz, 225.470 Hz, 522.530 Hz, 682.020 Hz, 750.000 Hz

Gornji program osnovni je program za ublažavanje boli. Po potrebi se može primijeniti dva do tri puta dnevno, najviše sedam dana u tjednu. Obično se ne kombinira s drugim programima, nego se upotrebljava isključivo za ublažavanje boli, bez obzira na njezin uzrok.

Protubolne programe s frekvencijskim uređajima preporučuje se primjenjivati i s elektroprovodljivim rukavicama, kojima se masira zahvaćeno odnosno bolno područje.

Preporučeni programi

• Bol: 160 Hz, 350 Hz, 950 Hz, 5.260 Hz, 14.500 Hz, 17.500 Hz, 72.500 Hz, 215.700 Hz, 456.500 Hz, 517.500 Hz
• Bol u prsima: 40 Hz, 120 Hz, 20.000 Hz, 57.500 Hz, 95.190 Hz, 225.750 Hz, 325.710 Hz, 450.000 Hz, 515.190 Hz, 687.620 Hz
• Bol u vratu: 20 Hz, 520 Hz, 750 Hz, 830 Hz, 112.500 Hz, 217.500 Hz, 328.150 Hz, 497.500 Hz, 775.280 Hz, 825.000 Hz
• Bol u leđima: 160 Hz, 350 Hz, 950 Hz, 5.260 Hz, 11.090 Hz, 17.500 Hz, 72.500 Hz, 215.700 Hz, 456.500 Hz, 517.500 Hz
• Bol u donjem dijelu leđa: 140 Hz, 400 Hz, 7.500 Hz, 55.000 Hz, 96.600 Hz, 376.290 Hz, 425.090 Hz, 571.000 Hz, 833.000 Hz, 932.000 Hz
• Migrena: 100 Hz, 520 Hz, 7.500 Hz, 30.230 Hz, 226.500 Hz, 430.150 Hz, 527.000 Hz, 662.800 Hz, 749.000 Hz, 986.220 Hz
• Bol u vratu maternice: 90 Hz, 120 Hz, 900 Hz, 15.170 Hz, 96.500 Hz, 225.000 Hz, 425.160 Hz, 571.000 Hz, 841.000 Hz, 937.410 Hz
• Osteoartritis, reumatoidni artritis, artritis, reumatizam i osteoporoza, uključujući glavobolju te bolove u zglobovima i vratu: 50 Hz, 900 Hz, 9.000 Hz, 11.090 Hz, 55.330 Hz, 225.470 Hz, 398.400 Hz, 425.710 Hz, 522.530 Hz, 642.910 Hz
• Atletsko stopalo: 20 Hz, 750 Hz, 900 Hz, 5.950 Hz, 8.500 Hz, 125.690 Hz, 262.500 Hz, 592.600 Hz, 758.570 Hz, 823.440 Hz
• Kolike i trbušni grčevi: 40 Hz, 240 Hz, 650 Hz, 850 Hz, 2.500 Hz, 13.060 Hz, 119.500 Hz, 695.000 Hz, 722.700 Hz, 932.410 Hz
• Konvulzije i grčevi: 40 Hz, 410 Hz, 940 Hz, 960 Hz, 7.500 Hz, 125.380 Hz, 387.500 Hz, 682.100 Hz, 822.000 Hz, 925.930 Hz
• Grčevi u udovima: 50 Hz, 490 Hz, 620 Hz, 950 Hz, 10.470 Hz, 32.710 Hz, 326.560 Hz, 402.800 Hz, 692.100 Hz, 775.090 Hz
• Febrilne konvulzije: 70 Hz, 410 Hz, 700 Hz, 970 Hz, 2.750 Hz, 7.500 Hz, 15.310 Hz, 67.500 Hz, 115.700 Hz, 356.720 Hz
• Kašalj: 60 Hz, 170 Hz, 230 Hz, 730 Hz, 12.030 Hz, 13.200 Hz, 85.520 Hz, 150.300 Hz, 221.360 Hz, 572.820 Hz
• Fibromialgija: 70 Hz, 350 Hz, 25.400 Hz, 51.000 Hz, 60.000 Hz, 150.000 Hz, 475.110 Hz, 527.000 Hz, 667.000 Hz, 987.230 Hz
• Sindrom kroničnog umora: 160 Hz, 550 Hz, 9.850 Hz, 87.500 Hz, 162.500 Hz, 212.500 Hz, 452.500 Hz, 597.500 Hz, 650.000 Hz, 726.070 Hz
• Mijalgički encefalomijelitis: 50 Hz, 960 Hz, 5.830 Hz, 7.500 Hz, 12.330 Hz, 113.230 Hz, 425.000 Hz, 571.000 Hz, 865.830 Hz, 937.410 Hz
• Akutna i kronična upala: 70 Hz, 120 Hz, 850 Hz, 9.500 Hz, 88.000 Hz, 141.200 Hz, 297.500 Hz, 425.950 Hz, 675.310 Hz, 827.000 Hz
• Ozljeda koljena: 160 Hz, 550 Hz, 850 Hz, 2.500 Hz, 5.500 Hz, 27.500 Hz, 37.300 Hz, 125.690 Hz, 150.000 Hz, 515.700 Hz
• Ukočenost mišića: 100 Hz, 680 Hz, 830 Hz, 42.200 Hz, 92.500 Hz, 225.200 Hz, 534.200 Hz, 779.000 Hz, 882.100 Hz, 911.090 Hz
• Neuropatska bol: 30 Hz, 370 Hz, 780 Hz, 900 Hz, 7.500 Hz, 20.000 Hz, 322.060 Hz, 377.300 Hz, 425.710 Hz, 568.430 Hz

Kada tražiti pomoć

Potražite medicinsku pomoć, uključujući i u sljedećim slučajevima:

• ozljeda ili nesreća koja je možda uzrokovala značajna oštećenja na vašem tijelu, uključujući teško ili nekontrolirano krvarenje, slomljene kosti ili ozljede glave
• Akutna, oštra unutarnja bol koja može upućivati na ozbiljan problem poput upale slijepog crijeva ili perforacije crijeva
• bol u prsima, leđima, ramenima, vratu ili čeljusti, praćena drugim mogućim znakovima srčanog udara, kao što su pritisak u prsima, otežano disanje, omaglica, slabost, hladan znoj, mučnina ili povraćanje
• bol koja ometa svakodnevni život, uključujući spavanje, rad ili sudjelovanje u drugim vama važnim aktivnostima

Kako je bol dijagnosticirana?

Ako zbog boli zatražite liječničku pomoć, liječnik će najprije obaviti fizički pregled i postaviti vam nekoliko pitanja. Pripremite se što točnije opisati bol: kada je počela, kada je najjača te je li blaga, umjerena ili jaka.

Vaš liječnik vas također može pitati:

• Kako bol utječe na vaš život
• Imate li i druge simptome
• Postoje li okidači koji pojačavaju bol
• Imate li dijagnosticirane zdravstvene tegobe
• Jeste li nedavno imali ozljedu ili bolest
• Jeste li nedavno promijenili prehranu ili način vježbanja
• Uzimate li lijekove ili dodatke prehrani

Ovisno o simptomima i anamnezi, liječnik može naručiti jedan ili više sljedećih testova kako bi provjerio moguće uzroke boli:

• pretrage krvi, urina i stolice ili analiza cerebrospinalne tekućine, radi otkrivanja stanja koja utječu na mozak i kralježničnu moždinu te provjere znakova infekcije ili drugih bolesti
• Endoskopija radi provjere znakova ozljeda ili drugih problema dišnog, probavnog, mokraćnog ili reproduktivnog sustava
• Rendgen, CT, MR ili ultrazvuk radi provjere ozljeda mišića, ligamenata, tetiva, kostiju, živaca ili unutarnjih organa
• Biopsija radi uzimanja uzorka tkiva za analizu
• Pretrage funkcije živaca radi procjene rada živčanog sustava
• Psihološki testovi radi provjere stanja poput depresije

Ako liječnik ne pronađe znakove ozljede koja bi mogla uzrokovati bol, možda je riječ o sindromu funkcionalne boli. Takvi se sindromi dijagnosticiraju na temelju simptoma nakon što se isključe drugi mogući uzroci.

Kako se leči bol?

Liječenje boli ovisi o osnovnoj tegobi ili ozljedi koja je uzrokuje, ako je uzrok poznat. Akutna bol obično nestaje kada se uzrok izliječi ili ukloni. Kroničnu bol može biti teže kontrolirati, osobito ako je riječ o funkcionalnoj boli nepoznata uzroka.

Bol uzrokovana ozljedom može s vremenom proći sama od sebe, ali možda će biti potrebni lijekovi, operacija ili druga liječnička pomoć. Bol uzrokovana infekcijom također može nestati sama ili može zahtijevati lijekove odnosno drugo liječenje.

Ako imate kroničnu bolest poput artritisa, raka ili kronične migrene, liječnik vam može propisati lijekove, operaciju ili druge oblike liječenja.

Vaš zdravstveni radnik također može preporučiti liječenje za ublažavanje same boli. Može preporučiti ili propisati:

• lijekove za ublažavanje bolova bez recepta kao što su acetaminofen/paracetamol, aspirin ili ibuprofen
• Protuupalni lijekovi na recept, poput kortikosteroida
• opioidni lijekovi koji mogu biti propisani za akutnu bol nakon ozljede ili operacije
• Antidepresivi ili antiepileptici koji se mogu propisati za neke vrste neuropatske boli ili sindrome funkcionalne boli
• terapije koje mogu pomoći ublažiti bol uzrokovanu ozljedama ili određenim medicinskim stanjima kao što su artritis ili multipla skleroza
• Radna terapija koja vam pomaže prilagoditi svakodnevne aktivnosti i okolinu kako biste smanjili bol

Vaš liječnik također može preporučiti dodatne terapije kao što su:

• Frekvencijske elektroterapije s pomoću frekvencijskih uređaja
• Učenje o svjesnom upravljanju funkcijama tijela kao što je disanje
• Akupunktura ili akupresura, pri kojima terapeut stimulira određene točke na tijelu kako bi ublažio kroničnu bol
• masaža u kojoj terapeut vrši pritisak na mišiće ili druga meka tkiva kako bi ublažio napetost i bol
• Meditacija u kojoj usmjeravate um kako biste ublažili stres i napetost
• Tai chi ili joga koji spajaju nježne pokrete i duboko disanje radi istezanja i aktiviranja mišića te ublažavanja napetosti
• Progresivno opuštanje mišića: svjesno napnite, a zatim opustite različite mišićne skupine kako biste potaknuli prirodno opuštanje
• Vođene vizualizacije ili meditacije u kojima zamišljate umirujuće prizore

Vaš liječnik također može preporučiti promjene u načinu života ili kućne lijekove kako bi vam pomogao kontrolirati bol:

• Hladan oblog ili led omotan ručnikom radi smanjenja bolne otekline i upale zbog ozljeda ili kroničnih stanja poput artritisa
• Grijaći jastučići ili tople kupke za ublažavanje ukočenosti, boli ili grčeva u mišićima
• Ograničavanje ili izbjegavanje aktivnosti i okidača koji pogoršavaju bol
• Mjere za ograničavanje i ublažavanje stresa
• Redovita lagana tjelovježba
• Dovoljno sna
• Gubitak viška težine

Za manje ozljede koje ne zahtijevaju medicinsku pomoć, slijedite sljedeća pravila:

• Odmarajte ozlijeđeni dio tijela
• Stavite hladan oblog ili vrećicu s ledom omotanu ručnikom na ozlijeđeno područje na 10 do 20 minuta
• Omotajte ozlijeđeno područje elastičnim zavojem dovoljno čvrsto da pruži potporu, ali ne toliko čvrsto da uzrokuje utrnulost
• Podignite ozlijeđeni dio iznad razine srca

Zaključak

Bol je znak da nešto nije u redu u tvom tijelu. Može biti uzrokovan raznim ozljedama, bolestima i sindromima funkcionalnog bola.

Općenito, najučinkovitiji način liječenja boli jest rješavanje osnovnog uzroka, ako ga je moguće utvrditi. Katkad ozljeda ili bolest koja uzrokuje bol zacijeli ili prođe sama od sebe. U drugim slučajevima za uklanjanje uzroka mogu biti potrebni lijekovi, operacija ili druge terapije. Ponekad liječnik neće moći utvrditi uzrok boli.

Ako mislite da je vaša bol posljedica ozbiljne ozljede ili bolesti koja zahtijeva liječničku pomoć, obratite se svojem liječniku ili hitnoj medicinskoj službi. Recite im da osjećate bol koja ometa vaš svakodnevni život.

Vaš liječnik vam može pomoći da razvijete plan za liječenje boli.

Izvor frekvencija za frekvencijske terapije jest ETDFL.com.