Promjene organa, tkiva i stanica sa starenjem

Kako tkiva tvore organe

Stanice su osnovne jedinice živog tkiva. Skupine stanica zajedno djeluju u tkivima, a različite vrste tkiva tvore organ. Četiri široke skupine objašnjavaju njihove glavne uloge.

• Vezivno tkivo podupire i povezuje strukture. Uključuje kost, krv, limfu i potporno tkivo oko organa.
• Epitelno tkivo prekriva površine i oblaže unutarnje prolaze, uključujući probavni sustav.
• Mišićno tkivo obuhvaća skeletne mišiće za pokretanje, glatke mišiće organa poput crijeva i maternice te srčani mišić.
• Živčano tkivo prenosi signale kroz mozak, leđnu moždinu i periferne živce.

Što se mijenja u tkivima

Stanice mogu promijeniti veličinu, slabije se dijeliti i nakupljati pigmente, masti ili otpadne tvari. Lipofuscin je pigment koji se nakuplja u mnogim tkivima. Neke stanice rade manje učinkovito ili gube normalnu funkciju. Vezivno tkivo može postati kruće pa organi, krvne žile i dišni putovi gube dio elastičnosti.

Promjene staničnih membrana mogu smanjiti učinkovitost razmjene kisika, hranjivih i otpadnih tvari. Neka tkiva gube masu, postaju čvršća ili razvijaju čvoraste dijelove. Manja uporaba, slabija opskrba krvlju ili hranjivim tvarima te slabiji živčani ili hormonski podražaji također mogu pridonijeti gubitku tkiva. Kosti mogu postati tanje i podložnije prijelomima.

Zašto je važna rezerva organa

Organi obično imaju sposobnost veću od svakodnevnih potreba. Ta dodatna sposobnost, nazvana rezerva, pomaže tijelu odgovoriti na napor, bolest ili ozljedu. Rezerva s dobi često opada, osobito u srcu, plućima i bubrezima, ali brzina i opseg razlikuju se među ljudima i organima. Svakodnevna funkcija može ostati dovoljna i uz smanjenu rezervu.

Infekcija, lijekovi, pojačano djelovanje štitnjače, velike životne promjene, naglo povećanje aktivnosti ili putovanje na veću nadmorsku visinu mogu stvoriti dodatne zahtjeve. Tijelu može trebati više vremena za uspostavljanje ravnoteže, a oporavak nakon bolesti može biti nepotpun. Novu zaduhu ili izraženu slabost zato treba procijeniti, a ne automatski pripisati dobi.

Bubrezi i jetra mogu sporije uklanjati neke lijekove. Katkad treba prilagoditi dozu, a nuspojave mogu nalikovati novoj bolesti ili se razlikovati od onih u mlađih osoba. Nov simptom nakon uvođenja ili promjene lijeka važna je informacija za liječnika, a ne razlog da sami mijenjate terapiju.

Razumijevanje naziva staničnih promjena

Ovi nazivi opisuju različite procese i nisu međusobno zamjenjivi. Nenormalan nalaz nije bezopasan samo zato što je osoba starija.

• Atrofija znači smanjenje veličine stanica ili mase tkiva. Može zahvatiti mišiće, moždano tkivo i reproduktivne organe.
• Hipertrofija znači povećanje pojedinih stanica zbog više strukturnih sastavnica, katkad kao nadoknadu za gubitak drugdje.
• Hiperplazija znači nastajanje većeg broja stanica. Podržava obnovu kože, crijevne sluznice, jetre i koštane srži; jetra ima znatnu sposobnost obnove.
• Displazija označava nenormalnu veličinu, oblik ili raspored stanica, primjerice vrata maternice ili sluznice dišnih putova. Njezino značenje mora procijeniti liječnik.
• Neoplazija znači stvaranje tumorskog tkiva, dobroćudnog ili zloćudnog. Stanice se mogu nenormalno dijeliti i drukčije funkcionirati.

Kako podržati funkciju s godinama

Obnova ovisi o vrsti tkiva i ozljedi. Kost može stvoriti novo tkivo koje povezuje dijelove nakon prijeloma, dok zglobna hrskavica slabo cijeli. Sposobnost obnove razlikuje se i u glatkim i skeletnim mišićima, živcima te očnoj leći; mozak, leđna moždina i srce imaju osobito ograničenu sposobnost regeneracije. Istraživanje tih mehanizama ne znači da već postoje pouzdani postupci obnove svakog oštećenog tkiva.

Nijedan mehanizam ne objašnjava sve starenje. Geni, okoliš, nakupljene izloženosti, metabolizam, prehrana, aktivnost, prethodne bolesti i društvene okolnosti međusobno djeluju tijekom života. Zato nije moguće točno predvidjeti tijek starenja pojedinca.

• Ostanite aktivni unutar svojih mogućnosti i opterećenje povećavajte postupno.
• Jedite raznovrsno i razgovarajte o nenamjernom mršavljenju ili slabom apetitu.
• Za pregled terapije vodite ažuran popis lijekova i dodataka prehrani.
• Oporavak i kontrolne preglede nakon bolesti planirajte prema stvarnoj funkciji i potrebama.

Kada promjene zahtijevaju pregled

Zatražite procjenu zbog neobjašnjivog pada svakodnevnih sposobnosti, trajne slabosti, novih kvržica, ponavljanih padova ili simptoma nakon promjene lijeka. Liječnik može razlikovati postupno starenje od bolesti koje se mogu liječiti, prehrambenih problema ili nuspojava.

Nagla bol u prsima, jako otežano disanje, nesvjestica ili novi neurološki problem zahtijevaju hitnu pomoć. Smanjena rezerva može otežati podnošenje bolesti, ali nije dijagnoza i ne čini nove simptome očekivanim dijelom starosti.