Kako se proizvodnja hormona mijenja s dobi

Kako se mijenja hormonska regulacija

Endokrini sustav obuhvaća organe i tkiva koja izlučuju hormone u krv. Ti kemijski signali djeluju na ciljne organe i pomažu regulirati metabolizam, rast, razmnožavanje i brojne druge funkcije. Neki organi imaju i vlastite lokalne mehanizme regulacije.

S dobi žlijezda može proizvoditi manje hormona, istu količinu izlučivati sporije ili drukčije reagirati na signale druge žlijezde. Ciljna tkiva mogu postati manje osjetljiva, a razgradnja hormona sporija. Zato njihove koncentracije u krvi mogu padati, rasti ili ostati približno jednake.

Hipotalamus i hipofiza

Hipotalamus u mozgu preko hipofize pomaže upravljati drugim endokrinim organima. Količina njegovih regulacijskih hormona često ostaje uglavnom stabilna, no odgovor drugih organa može se promijeniti. Hipofiza doseže najveću veličinu oko srednje dobi, a zatim se postupno smanjuje. Stražnji režanj pohranjuje hormone nastale u hipotalamusu; prednji stvara hormone koji utječu na rast, štitnjaču, koru nadbubrežnih žlijezda, jajnike, testise i dojke.

Štitnjača, metabolizam i kosti

Štitnjača na vratu proizvodi hormone koji sudjeluju u regulaciji metabolizma. S dobi u njoj mogu nastati čvorovi. Metabolizam se obično usporava od rane odrasle dobi, ali nalazi štitnjače često ostaju uredni jer se proizvodnja i razgradnja hormona mijenjaju zajedno. Kod nekih ljudi razine hormona štitnjače porastu, što može biti povezano s većim kardiovaskularnim rizikom.

Četiri male doštitne žlijezde paratireoidnim hormonom reguliraju kalcij i fosfat. Njegova razina može rasti s dobi i pridonijeti gubitku koštane mase te osteoporozi. Štitnjača i doštitne žlijezde nalaze se blizu, ali imaju različite uloge.

Osjetljivost na inzulin i glukoza u krvi

Inzulin iz gušterače pomaže glukozi ući u stanice, gdje se koristi za energiju. Stanice s dobi mogu slabije reagirati na njega, čak i kada se razina inzulina malo promijeni. Glukoza natašte zato može rasti, osobito nakon srednje dobi. Dobna sklonost nije razlog da se zanemari abnormalan nalaz.

Laboratorijska glukoza natašte od 126 mg/dL ili više, odnosno 7,0 mmol/L, pripada rasponu za šećernu bolest. Dijagnoza obično zahtijeva drugi abnormalan test, osim kada je klinička slika nedvojbena. Kućni glukometar ne može postaviti dijagnozu. Liječnik nalaz tumači uz simptome i druge pretrage, a ne samo prema dobi.

Nadbubrežni hormoni, tekućina i stres

Nadbubrežne žlijezde nalaze se iznad bubrega. Njihova kora proizvodi aldosteron, kortizol i DHEA. Aldosteron pomaže regulirati ravnotežu tekućine i elektrolita. Njegovo izlučivanje s dobi obično opada i može pridonijeti padu krvnog tlaka ili omaglici pri ustajanju.

Kortizol utječe na korištenje glukoze, bjelančevina i masti te pomaže regulirati upalu i odgovor na stres. Izlučivanje može opadati dok koncentracija u krvi ostaje prilično stabilna jer se mijenja i uklanjanje hormona iz krvi. Razina DHEA pada, ali posljedice tog pada nisu potpuno razjašnjene.

Spolni hormoni i razmnožavanje

Jajnici i testisi stvaraju spolne stanice i hormone koji utječu na osobine poput razvoja dojki i dlaka na licu. Nakon menopauze estradiol i drugi estrogeni znatno opadaju. Kod muškaraca se testosteron obično smanjuje postupnije. Vrijeme, opseg i učinci razlikuju se među osobama.

Česti obrasci hormonskih promjena

To su opći obrasci, a ne predviđanje za svaku osobu ili dijagnoza na temelju jedne krvne pretrage.

• Često opadaju aldosteron, kalcitonin, hormon rasta i renin. Kod žena se smanjuju estrogen i prolaktin, a kod muškaraca testosteron obično opada postupno.
• Kortizol, adrenalin, inzulin te hormoni štitnjače T3 i T4 često ostaju slični ili se tek blago smanjuju.
• Mogu porasti folikulostimulirajući hormon (FSH), luteinizirajući hormon (LH), noradrenalin i paratireoidni hormon.

Povežite simptome i mjerenja

O trajnim promjenama energije, tjelesne mase, žeđi, mokrenja ili podnošenja topline i hladnoće razgovarajte s liječnikom. Ponesite popis lijekova i dodataka prehrani jer mogu utjecati na simptome ili tumačenje nalaza. Pretrage trebaju odgovoriti na kliničko pitanje, a ne svaku vrijednost vratiti na razinu mlađe osobe.

Kada je procjena korisna

Zatražite procjenu zbog neobjašnjenih ili sve izraženijih simptoma, ponavljane omaglice pri ustajanju ili abnormalnog laboratorijskog nalaza. Nemojte pretpostaviti da su šećerna bolest, bolest štitnjače ili drugo stanje koje se može liječiti samo normalno starenje.

Sama niska ili visoka hormonska vrijednost ne znači da je potrebno nadomjesno liječenje. Dijagnoza i odluka o liječenju ovise o određenom hormonu, simptomima, ponovljenim ili dodatnim pretragama kada su potrebne te ukupnom zdravstvenom stanju.