Dobne promjene pluća

Promjene disanja i izmjene plinova

Pri udahu zrak kroz dišne putove dolazi do sitnih plućnih mjehurića, alveola. Kisik iz njih prelazi u obližnje krvne žile, a ugljikov dioksid iz krvi u pluća kako bi se izdahnuo. Elastični dišni putovi, potporna tkiva i dišni mišići omogućuju tu izmjenu.

S godinama kosti postaju tanje i mogu mijenjati oblik, što utječe na prsni koš i ograničava njegovo pomicanje. Ošit, glavni dišni mišić, može oslabjeti. Za dovoljan udah i izdah tada je potrebno više napora, pa se mogu javiti umor i zaduha.

Tkiva koja održavaju dišne putove otvorenima mogu izgubiti potpornu sposobnost, zbog čega se putovi lakše zatvaraju. Alveole također gube uobičajen oblik. Zrak može ostati zarobljen, a prijenos kisika u krv i uklanjanje ugljikova dioksida postati manje učinkoviti.

Nadzor disanja i zaštita

Automatsko upravljanje disanjem u mozgu može oslabjeti. Živci koji potiču kašalj mogu postati manje osjetljivi, pa je teže izbaciti udahnute čestice, dim i mikrobe.

Istodobno slabiji imunosni odgovor otežava borbu protiv plućnih infekcija. Oporavak nakon izlaganja dimu ili drugim štetnim česticama može biti sporiji. Ti se utjecaji međusobno nadopunjuju.

Koji problemi postaju češći

Starije osobe imaju veći rizik od upale pluća, bronhitisa, niske razine kisika i nedostatka zraka. Pozornost traže i nepravilni obrasci disanja, uključujući prekide tijekom spavanja, odnosno apneju. Povećani rizik ne znači da će svaka starija osoba razviti plućnu bolest.

Primijetite promjene u podnošenju uobičajene aktivnosti ili načinu disanja. Novu zaduhu nemojte pripisati samo dobi.

Svakodnevna podrška disanju

• Nemojte pušiti i izbjegavajte pasivno pušenje. Oboje oštećuje plućno tkivo i ubrzava pad njegove funkcije.
• Budite tjelesno aktivni u skladu sa svojim mogućnostima. Redovito kretanje pomaže očuvati dišnu funkciju i mišiće koji sudjeluju u disanju.
• Prekidajte duga razdoblja sjedenja ili ležanja. Nepokretnost potiče nakupljanje sluzi i rizik od infekcije, osobito nakon operacije ili tijekom bolesti; slijedite upute zdravstvenog tima o sigurnom kretanju.

Kada potražiti pomoć

Razgovarajte s liječnikom o trajnom kašlju, slabijem podnošenju napora ili opaženim prekidima disanja tijekom spavanja. Procjena može razlikovati promjene povezane s dobi od bolesti koje se mogu liječiti.

• Iznenadne ili teške poteškoće s disanjem zahtijevaju hitnu pomoć, osobito uz bol u prsima, smetenost ili plave usnice.
• Novu ili sve izraženiju zaduhu provjerite prije nego što je prihvatite kao uobičajenu.