Promjene srca i krvnih žila sa starenjem

Kako radi krvotok

Desna strana srca šalje krv u pluća po kisik i radi uklanjanja ugljikova dioksida. Lijeva strana pumpa krv bogatu kisikom kroz aortu i razgranate arterije. U sitnim kapilarama tkiva primaju kisik i hranjive tvari te otpuštaju otpad; vene potom vraćaju krv u srce.

Promjene u srcu

Prirodni električni predvodnik srca gubi dio stanica, a provodni putovi mogu nakupljati vezivo ili masne naslage. Zdrav puls u mirovanju često ostaje sličan, ali srce na napor može odgovarati slabije. EKG starije osobe može se razlikovati od EKG-a mlađe a da pritom svaka razlika ne znači bolest; trajne poremećaje ritma ipak treba procijeniti.

Srčana stijenka, osobito oko lijeve klijetke, može zadebljati. Nešto veće srce zato ne mora primati više krvi jer deblje stijenke mogu smanjiti prostor klijetke i usporiti punjenje. Mijenjaju se i stanice srčanog mišića, koje mogu nakupljati pigment lipofuscin. Zalisci mogu zadebljati i otvrdnuti, katkad stvarajući šum; pregledom se utvrđuje postoji li bolest zalistaka.

Krvne žile i krv

Aorta i druge arterije mogu postati deblje i manje elastične, čime rastu tlak i rad srca. Stijenke kapilara mogu zadebljati, a razmjena tvari usporiti. Baroreceptori, osjetnici tlaka, postaju manje osjetljivi. Pri ustajanju tlak zato može pasti dovoljno da izazove omaglicu, osobito uz dehidraciju ili određene lijekove.

Ukupna količina vode u tijelu i volumen krvi mogu se smanjiti. Stvaranje crvenih krvnih stanica može sporije odgovoriti na gubitak krvi ili bolest. Neke funkcije imunosnih stanica slabe, što utječe na otpornost prema infekcijama. Anemija nije samo normalno starenje: mogući su uzroci prehrana, krvarenje, kronična bolest i lijekovi.

Smanjena rezerva i povezane bolesti

U mirovanju krvotok može i dalje zadovoljiti potrebe tijela. Bolest, infekcija, ozljeda, tjelesni napor, emocionalni stres, neki lijekovi i stimulansi poput kofeina stvaraju dodatne zahtjeve. Manja rezerva može otežati njihovo podnošenje. S dobi su važnija i stanja koja zahtijevaju zasebnu dijagnozu.

• Aterosklerotski plakovi mogu suziti arterije i pridonijeti koronarnoj bolesti, angini ili srčanom udaru.
• Aritmije, uključujući fibrilaciju atrija, i zatajivanje srca mogu poremetiti cirkulaciju.
• Bolesti zalistaka uključuju aortnu stenozu, suženje zaliska na izlazu u aortu.
• Ugrušci, duboka venska tromboza, tromboflebitis, proširene vene i periferna arterijska bolest mogu uzrokovati žilne tegobe; znak može biti bol u nogama pri hodu.
• Aneurizme su oslabljena proširenja arterija koja mogu puknuti. Poremećena cirkulacija mozga može uzrokovati prolazni ishemijski napad ili moždani udar.

Očuvanje zdravlja srca i krvnih žila

Reguliranje tlaka i kolesterola, dobra kontrola šećerne bolesti, smanjenje viška kilograma i prestanak pušenja pomažu smanjiti rizike na koje se može utjecati. Redovita aktivnost prilagođena mogućnostima podržava funkciju, kontrolu težine i glukoze te upravljanje stresom. Prije novog programa vježbanja zatražite savjet, osobito ako imate simptome ili poznatu bolest.

• Birajte prehranu zdravu za srce s manje zasićenih masti i primjerenim porcijama; nemojte pušiti.
• Provjeravajte tlak barem jednom godišnje ili češće prema savjetu liječnika.
• Ako je kolesterol uredan, razmak od pet godina može biti primjeren, ali dijabetes, srčano-žilna ili bubrežna bolest i drugi rizici mogu zahtijevati češće praćenje.
• Muškarci od 65 do 75 godina koji su ikada pušili trebaju razgovarati o ultrazvučnom probiru aneurizme trbušne aorte.

Kada zatražiti liječničku pomoć

Prijavite novu zaduhu, oticanje nogu, trajno lupanje srca, omaglicu pri ustajanju ili slabiju podnošljivost napora. Lijekove za tlak možda treba prilagoditi ako uzrokuju omaglicu ili padove, ali nemojte ih sami mijenjati. Šum, anemija ili bol u nozi zahtijevaju procjenu, a ne samo objašnjenje dobi.

• Mogući znakovi infarkta uključuju pritisak u prsima, nelagodu u gornjem dijelu tijela, zaduhu, hladan znoj, mučninu ili naglu omaglicu. Zovite hitnu službu čak i ako su simptomi blagi ili niste sigurni.
• Nagla spuštenost lica, slabost jedne strane, teškoće govora, gubitak vida ili izražen poremećaj ravnoteže zahtijevaju hitnu pomoć, čak i ako prođu.
• Nagla jaka bol u prsima, leđima ili trbuhu, kolaps ili jako otežano disanje zahtijevaju hitnu pomoć.
• Nemojte sami voziti ako sumnjate na srčani ili moždani udar.