San se obično odvija u nekoliko faza. Ciklus spavanja uključuje:
- razdoblja spavanja bez snova, koja obuhvaćaju lagan i dubok san
- razdoblja aktivnog sanjanja (REM faza sna)
Ciklus spavanja ponavlja se više puta tijekom noći.
PROMJENE S GODINAMA
Obrasci spavanja obično se mijenjaju s godinama. Većina ljudi primjećuje da s godinama teže utonu u san i češće se bude tijekom noći.
Ukupno trajanje sna ostaje isto ili se blago smanjuje (6,5 do 7 sati po noći). Starije osobe provode manje vremena u dubokom snu i snu bez snova; u prosjeku se bude 3 ili 4 puta tijekom noći te su svjesnije činjenice da su budne. Češća buđenja posljedica su kraćeg vremena provedenog u dubokom snu. Ostali uzroci buđenja uključuju potrebu za ustajanjem radi mokrenja (nokturija), tjeskobu te nelagodu ili bol uzrokovanu dugotrajnim (kroničnim) bolestima.
U ovom članku prvenstveno smo se usredotočili na promjene u obrascima spavanja kao posljedicu starenja, ali više informacija o nesanici i terapijama možete pronaći u povezanom članku.
POSLJEDICE PROMJENA
Problemi sa spavanjem česta su pojava. Dugotrajan (kroničan) nedostatak sna glavni je uzrok prometnih nesreća i depresije. Budući da je san kod starijih osoba isprekidaniji i one se često češće bude, mogu imati osjećaj da ne spavaju dovoljno, iako se ukupno trajanje njihova sna nije promijenilo.
Nedostatak sna može uzrokovati zbunjenost i druge mentalne promjene. Simptomi se mogu ublažiti kada osoba dovoljno spava.
UOBIČAJENI PROBLEMI
- Nesanica je čest problem kod starijih osoba, ali se javlja i kod mlađih.
- Nesanica: 150 Hz, 900 Hz, 5580 Hz, 30000 Hz, 47500 Hz, 360000 Hz, 360590 Hz, 388900 Hz, 434000 Hz, 456110 Hz
- Mogu se pojaviti i drugi poremećaji, poput sindroma nemirnih nogu, narkolepsije ili hipersomnije.
- Sindrom nemirnih nogu: 40 Hz, 550 Hz, 570 Hz, 870 Hz, 7500 Hz, 50190 Hz, 140000 Hz, 390000 Hz, 624370 Hz, 819340 Hz
- Narkolepsija: 50 Hz, 310 Hz, 1590 Hz, 5030 Hz, 7290 Hz, 125440 Hz, 322570 Hz, 625910 Hz, 732500 Hz, 815030 Hz
- Hipersomnija: 190 Hz, 370 Hz, 7250 Hz, 45750 Hz, 120500 Hz, 401000 Hz, 409310 Hz, 552200 Hz, 751000 Hz, 922530 Hz
- Ozbiljne probleme može uzrokovati apneja u snu (stanje pri kojem disanje na određeno vrijeme prestaje tijekom spavanja).
- Apneja: 60 Hz, 830 Hz, 970 Hz, 5160 Hz, 20000 Hz, 65000 Hz, 476500 Hz, 527000 Hz, 742000 Hz, 987230 Hz
Izvor frekvencija: ETDFL.com
PREVENCIJA NESANICE
Starije osobe drugačije reagiraju na lijekove nego mlađe. Ako depresija utječe na vaš san, antidepresivi također mogu biti od pomoći, iako ih je, ako je moguće, bolje izbjegavati. Vrlo je važno posavjetovati se s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih lijekova. Lijekovi mogu dovesti do ovisnosti, neke se tvari mogu nakupljati u tijelu, a mogu se pojaviti i toksični učinci, poput zbunjenosti i delirija, osobito u slučaju dugotrajne primjene.
Blagi antihistaminici ponekad djeluju bolje od lijekova za spavanje kada je riječ o ublažavanju kratkotrajne nesanice. Ipak, većina zdravstvenih djelatnika ne preporučuje takve lijekove starijim osobama.
FREKVENCIJSKA TERAPIJA
Frekvencijska terapija sve se više koristi kao prirodna metoda za ublažavanje nesanice. Temelji se na usklađivanju moždanih valova s frekvencijom koja potiče dubok i umirujući san. Primjena frekvencijske terapije, često u kombinaciji s drugim tehnikama opuštanja poput meditacije, pomaže u postizanju dubljih faza sna, skraćuje vrijeme potrebno da se zaspi i poboljšava kvalitetu cjelokupnog sna.
Gore su navedeni frekvencijski programi za nekoliko tegoba, uključujući nesanicu i apneju. Dodatne mogućnosti nalaze se u knjizi ETDFL, koja je besplatno dostupna na hrvatskom jeziku putem kartice u nastavku.
- Poremećaji spavanja: 190 Hz, 370 Hz, 7250 Hz, 45750 Hz, 120500 Hz, 401000 Hz, 409310 Hz, 552200 Hz, 751000 Hz, 922530 Hz
- Bruksizam [nesvjesno škripanje zubima tijekom spavanja]: 40 Hz, 230 Hz, 950 Hz, 7500 Hz, 10890 Hz, 55150 Hz, 376290 Hz, 534250 Hz, 655200 Hz, 904100 Hz
- Apneja u spavanju, poremećaji disanja 40 Hz, 550 Hz, 780 Hz, 970 Hz, 5870 Hz, 15750 Hz, 232500 Hz, 492500 Hz, 826070 Hz, 925950 Hz
- Noćni strahovi [Noćni strahovi razlikuju se od noćnih mora prema fazi spavanja u kojoj se javljaju. Dok su noćne more karakteristične za fazu u kojoj se mozak već budi ili još nije ušao u duboki san, noćni strahovi javljaju se tijekom faze dubokog sna. Stoga je za noćne strahove karakteristično da se osoba (često dijete) ne budi iz njih i sljedećeg se dana ne sjeća proživljenog straha]: 190 Hz, 370 Hz, 7250 Hz, 45750 Hz, 120500 Hz, 401000 Hz, 409310 Hz, 552200 Hz, 751000 Hz, 922530 Hz
Spomenute terapije mogu se izvoditi pomoću frekvencijskih uređaja koji se mogu programirati i imaju dostupne frekvencije od 1 Hz do 1 MHz. Za bolji učinak preporučuje se korištenje uređaja koji ima stabilnu frekvenciju bez izobličenja i mogućnost raznih povezivanja. Takav je Zapper-Pro, koji je predstavljen na donjoj poveznici.
Posebno za nesanicu i druge probleme sa spavanjem, uz Zapper-Pro, preporučuje se korištenje pulsirajuće magnetske terapije i skalarnih valova s F-Gen uređajem. Njegova prednost je što se može postaviti da radi kontinuirano 10 sati, što znači preko noći. Za bolji san postavite delta valove (1,2 Hz) ili Schumannovu rezonancu (7,83 Hz), a ako biste željeli raditi na sebi u različitim područjima života, možete koristiti Solfeggio frekvencije. Više informacija o F-Gen uređaju možete pronaći na donjoj poveznici.
Mjere za poboljšanje sna:
-
-
- Lagani obrok prije spavanja može biti koristan. Mnogima pomaže toplo mlijeko jer potiče pospanost; ono sadrži prirodnu aminokiselinu koja djeluje poput sedativa.
- Izbjegavajte stimulanse, poput kofeina, barem 3 do 4 sata prije odlaska na spavanje.
- Nemojte spavati tijekom dana.
- Redovito vježbajte, svakog dana u isto vrijeme, ali ne kasnije od 3 sata prije odlaska na spavanje.
- Prije spavanja izbjegavajte nasilne televizijske sadržaje i računalne igre. Umjesto toga, primjenjujte tehnike opuštanja.
- Nemojte gledati televiziju niti koristiti računala, mobilne telefone ili tablete u spavaćoj sobi.
- Pokušajte lijegati u krevet svake večeri u isto vrijeme i buditi se svakog jutra u isto vrijeme.
- Koristite krevet isključivo za spavanje ili seksualne aktivnosti.
- Izbjegavajte duhanske proizvode, osobito prije odlaska na spavanje.
- Provjerite sa svojim liječnikom mogu li lijekovi koje uzimate utjecati na vaš san.
-
Ako ne možete zaspati unutar 20 minuta nakon što legnete u krevet, ustanite i posvetite se nekoj mirnoj aktivnosti, poput čitanja ili slušanja glazbe.
Kada osjetite pospanost, vratite se u krevet i pokušajte ponovno. Ako nakon 20 minuta i dalje ne možete zaspati, ponovite postupak.
Konzumacija alkohola prije spavanja može vas učiniti pospanima, no bolje ga je izbjegavati jer vas može probuditi tijekom noći.
U ovom članku usredotočili smo se uglavnom na promjene u obrascima spavanja kao posljedicu starenja, ali više informacija o nesanici i terapijama možete pronaći u povezanom članku.