Spavanje

Koristite uređaj koji omogućuje kontinuiranu (barem tijekom određenog vremena) postavku za delta valove (Resonant Light, Zapper-Pro…). Najbolje je da uređaj djeluje putem skalarnih valova i/ili pulsne magnetske terapije. Na taj način, skalarni valovi u frekvencijskom rasponu delta valova djelovat će na vas i vaš mozak. Postupno će se aktivnost vaših moždanih valova smiriti, a razina serotonina u krvi porasti, što će posljedično dovesti do povećanja razine melatonina, čime se poboljšava san i jača imunološki sustav. Cilj je da se ujutro probudite odmorni i puni energije.

Uz frekvenciju od 7,83 Hz (Schumannova rezonancija) možete stvoriti prirodno i ugodno okruženje, a pomoću solfeggio frekvencija možete raditi na pojedinačnim čakrama. Moguće je da ćete imati prilično živopisne snove. Ne zaboravite ni na druge terapije spomenute u ovom članku: za nesanicu, smanjenje stresa, ublažavanje boli… 

U tu svrhu preporučuje se korištenje pulsirajućeg magnetskog polja i skalarnih valova, što se može postići uređajem F-Gen. Njegova je prednost što se može postaviti i na rad 10 sati. Više informacija o uređaju možete pronaći na donjoj poveznici.

Nesanica

Mnogi ljudi pate od nesanice, najčešćeg oblika poremećaja spavanja. Uzroci su raznoliki i brojni; neki od njih, kao i rješenja, navedeni su u nastavku:

• buka iz okoline, prejako svjetlo iz okoline, prehladna spavaća soba, pregrijana spavaća soba, neudoban krevet
  • STVORITE UDOBNO I MIRNO OKRUŽENJE – u svojoj spavaćoj sobi stvorite optimalne uvjete za spavanje: to podrazumijeva ugodnu temperaturu, udoban krevet te odsutnost zvukova i svjetla koji ometaju san.
• stres, tjeskoba i depresija
  • OPUŠTANJE – posvetite barem jedan sat prije spavanja aktivnostima koje vas opuštaju. Aktivnosti za opuštanje mogu biti različite i ovise o svakom pojedincu. Za neke opuštanje znači jogu i meditaciju, za druge gledanje dobrog filma, rješavanje križaljki ili, primjerice, topla kupka.
• rad u smjenama (osobito noćne smjene)
  • USPOSTAVITE REDOVIT RITAM SPAVANJA – Svaki dan odlazite na spavanje u isto vrijeme, u trenutku koji vam omogućuje da što brže zaspite. Također, svakog dana ustajte u isto vrijeme – budilica bi trebala zvoniti u isto vrijeme svakoga dana. Vaše će se tijelo postupno naviknuti na uspostavljeni ritam, što će vam omogućiti lakši i učinkovitiji san. Naravno, mnogi suvremeni poslovi ne dopuštaju uspostavljanje redovitog ritma; stoga se u takvim slučajevima pobrinite za uklanjanje što je više moguće drugih čimbenika koji ometaju san.
• alkohol, kofein, nikotin i droge (kokain i MDMA)
  • PREKINITE ZAČARANI KRUG – Nedostatak sna, umor, dodatne šalice kave, crnog čaja i energetskih napitaka, uz manje prilika za redovit i okrepljujući san, stvaraju začarani krug. Možete ga prekinuti postupnim smanjenjem unosa kofeina. Također, u najvećoj mogućoj mjeri smanjite unos nikotina jer on može povisiti krvni tlak i izravno utjecati na kvalitetu vašeg sna. Alkohol također može uzrokovati nemiran san.
• nedostatak tjelesne aktivnosti
  • Iako tjelesna aktivnost može biti teška kada ste neispavani, pokušajte uložiti napor i odabrati vježbanje umjerenog intenziteta, npr. šetnju u prirodi ili bilo što drugo u čemu uživate.
• umor uzrokovan putovanjem kroz vremenske zone

Neki od gore navedenih uzroka mogu se lako ukloniti ili barem ublažiti, dok na druge jednostavno ne možemo utjecati. Učinite sve što možete. To će pomoći vašem tijelu da što brže reagira na frekvencijske terapije (smjernice slijede kasnije u ovom članku), a vi ćete se ujutro probuditi odmorni, osvježeni i puni energije.

Više informacija o promjenama u obrascima spavanja povezanim sa starenjem možete pronaći u povezanom članku.

Noćni hormon – melatonin

Melatonin je jedan od najvažnijih hormona u ljudskom tijelu. Proizvodi se u epifizi u mozgu, kao i u mrežnici, leći, probavnom sustavu, stanicama koštane srži, limfocitima i koži; koža je njegov najveći proizvođač. Melatonin se naziva i „hormonom noći” jer svjetlost koči njegovu proizvodnju, dok je tama potiče. Njegovo lučenje i koncentracija u krvi najviši su usred noći, između 2 i 4 sata ujutro. Tijekom druge polovice noći, proizvodnja i koncentracija u krvi postupno opadaju. Melatonin se naziva i „hormonom mladosti”: u prosjeku, njegova se količina počinje smanjivati ​​nakon 25. godine, nakon 50. godine pada za dvije trećine, a nakon 80. godine praktički se više ne proizvodi.

Melatonin je izvanredan antioksidans koji lako prolazi kroz stanične membrane i krvno-moždanu barijeru te može biti prisutan posvuda u mozgu. Melatonin ulazi u mitohondrije u stanicama (gdje se odvija stanično disanje) i neutralizira slobodne radikale praktički čim nastanu. Slobodni radikali nusproizvod su stalnih biokemijskih reakcija u tijelu te uzrokuju oštećenja staničnih membrana, proteina i DNK. Taj se proces naziva oksidativni stres i nastaje kada postoji neravnoteža između stvaranja slobodnih radikala i sposobnosti tijela da ih neutralizira. Naše tijelo doista koristi antioksidanse za neutralizaciju potencijalno štetnih slobodnih radikala. Jedna od najuočljivijih posljedica oksidativnog stresa jest prerano starenje kože.

Nedostatak lučenja melatonina tijekom noći čest je uzrok oslabljene funkcije imunološkog sustava, poremećaja cirkadijalnog ritma (karakteristika procesa koji se ciklički mijenjaju ovisno o uvjetima ciklusa dan-noć), seksualne disfunkcije, poremećaja pamćenja (prvenstveno u području dugoročnog pamćenja), glavobolja i migrena, poremećaja raspoloženja te, naposljetku, spomenutog preranog starenja kože. Nedostatak melatonina također utječe na razvoj ozbiljnijih bolesti, poput raka i Alzheimerove bolesti.

Kada se osoba odmara, količina antistresnih hormona u njezinom tijelu raste. Jedan od najvažnijih antistresnih hormona je melatonin, koji smo prethodno opisali. Kada se tijekom odmora poveća količina melatonina, imunološki sustav postaje aktivniji. Tijelo se tada može intenzivnije usmjeriti na oporavak od prehlade, raka ili drugih bolesti. Taj proces samoiscjeljivanja odvija se prvenstveno kada osoba čvrsto spava, za što je potrebna dovoljna količina melatonina.

Već smo opisali kako, kada i gdje u tijelu nastaje melatonin – hormon koji smanjuje stres. Na količinu tog „terapeutskog” melatonina možemo utjecati i izravnim smirivanjem moždanih valova. Vrijedi napomenuti da osobe koje redovito meditiraju imaju znatno više melatonina u krvi od onih koje to ne čine. Moždana aktivnost prati se mjerenjem elektromagnetskih valova pomoću uređaja zvanog elektroencefalograf (EEG). Što je psihofiziološka napetost veća, to je moždana aktivnost intenzivnija, frekvencija elektromagnetskih oscilacija viša, a valovi kraći. Što je osoba opuštenija ili u stanju sna, to je valna aktivnost sporija, frekvencija niža, a valovi dulji.

Poznajemo pet stanja svijesti:

• Gama moždani valovi – od 30 Hz do 100 Hz – pPovezani su sa stanjem budnosti i mogu se pojaviti kada obrađujemo informacije u objema hemisferama mozga.
• Beta moždani valovi – od 12 Hz do 30 Hz – odražavaju vrlo aktivnu obradu informacija. Pojavljuju se tijekom uobičajenog stanja budnosti i usmjerenosti pažnje prema van. Spori beta valovi (12–17 Hz) ukazuju na normalnu obradu informacija i mentalnu aktivnost. Ovo stanje karakterizira pojačana pažnja i „budnost”, pri čemu su mišići i tijelo „napeti”. Brzi beta valovi (17–30 Hz) ukazuju na povišenu razinu budnosti te reakciju „bori se ili bježi” ili pak na tjeskobu. Karakteristika ovog stanja je „super budnost”: stres, strah, tjeskoba, iznimno pojačana pažnja. Mišići i tijelo su vrlo „napeti”.
• Alfa moždani valovi – 8 Hz do 12 Hz – glavni ritam koji se opaža kod normalne, opuštene odrasle osobe. Prisutan je tijekom većeg dijela života. Smatra se normalnim stanjem budnosti, iako se u njemu informacije ne obrađuju aktivno. Alfa valovi povezani su s kreativnošću (kod kreativnih ljudi opaža se alfa aktivnost dok slušaju ili dolaze do rješenja) i mentalnim radom. Alfa aktivnost također je povezana s općom mentalnom i tjelesnom/duhovnom koordinacijom, smirenošću, budnošću i učenjem. Osobe u ovom stanju obično su mirne i prijateljski nastrojene prema svojoj okolini, a karakterizira ih „pozitivno razmišljanje”.
• Theta moždani valovi – 4 Hz do 8 Hz – ovaj moždani ritam povezan je sa stanje pospanosti. Pojavljuje se u prvoj fazi sna i tijekom duboke meditacije, kada smo budni, ali otvoreni za mentalne predodžbe. Povezani su s kreativnošću, intuicijom, sanjarenjem i maštanjem. Odražavaju aktivnost limbičkog sustava, pri čemu se pojačana aktivnost opaža kod tjeskobe te bihevioralne aktivacije i inhibicije. Theta valove karakterizira duboka opuštenost. Obično se javljaju tijekom laganog sna ili čak u stanju polusna. Mozak i dalje prima signale iz okoline, štoviše, pamti ih čak i bolje. Do ovog stanja može se doći i meditacijom ili usmjeravanjem pažnje (isključivanjem „svega” ili „svega ostalog”). U ovom stanju pojačava se aktivnost imunološkog sustava.
• Delta moždani valovi – 0 Hz do 4 Hz – ovaj moždani ritam javlja se tijekom dubokog sna. U tom stanju čvrsto spavamo, a odmor je potpun. Signale iz okoline jedva primjećujemo, imunološki sustav je najaktivniji, a procesi iscjeljivanja su najintenzivniji.

Smjernice

Kako nizovi frekvencija mogu pomoći kod spavanja ili poremećaja spavanja?

Kada koristite frekvencijski generator za provođenje terapija za bolji san ili za razne poremećaje spavanja, važno je pratiti napredak.Ako uzimate bilo kakve lijekove, posavjetujte se sa svojim liječnikom prije promjene doza. Nemojte mijenjati lijekove ili njihove doze bez izravnog savjeta svog liječnika.

Preporučena upotreba

Koristite Zapper za probleme sa spavanjem jednom dnevno, pet dana zaredom, a zatim napravite pauzu od dva dana. Nastavite s ovim protokolom dok ne dođe do poboljšanja. Kada se vaše stanje poboljša ili već primijetite napredak, možete smanjiti učestalost korištenja na tri do pet puta tjedno i nastaviti pratiti rezultate. Kasnije, kada je napredak već očit, može biti prikladno dodatno smanjiti terapije za poticanje sna na jedan do tri puta tjedno.

U svaki tjedni odabir terapija ili programa/frekvencijskih nizova uvijek uključite sljedeće potporne terapije:

• Limfni sustav – cirkulacija i drenažaža
• Bubrezi – insuficijencija
• Jetra – osnovna potpora

Rad s frekvencijama i prema principu opisanom u povezanom članku.

Potporne terapije provode se tijekom dvodnevnog razdoblja odmora. Time omogućujete tijelu da očisti nakupljene toksične ostatke iz devitaliziranih stanica. Taj proces prvenstveno štiti organe od preopterećenja tijekom uklanjanja toksina.

Preporučeni rasponi frekvencija

• Ublažavanje stresa (smanjenje stresa): 140 Hz, 680 Hz, 2500 Hz, 60000 Hz, 122530 Hz, 300000 Hz, 496010 Hz, 655200 Hz, 750000 Hz, 912330 Hz
• Nesanica 150 Hz, 900 Hz, 5580 Hz, 30000 Hz, 47500 Hz, 360000 Hz, 360590 Hz, 388900 Hz, 434000 Hz, 456110 Hz
• Solfeggio frekvencije, uključujući frekvenciju Schumannove rezonancije: 8 Hz, 174 Hz, 285 Hz, 396 Hz, 417 Hz, 528 Hz, 639 Hz, 741 Hz, 852 Hz, 963 Hz
• Ublažavanje boli: 160 Hz, 350 Hz, 950 Hz, 5260 Hz, 27500 Hz, 52500 Hz, 225470 Hz, 522530 Hz, 682020 Hz, 750000 Hz
• Apneja u snu: 180 Hz, 540 Hz, 2830 Hz, 6820 Hz, 29830 Hz, 58710 Hz, 357500 Hz, 589480 Hz, 701200 Hz, 812000 Hz

Izvor frekvencija je etdfl.com.

Za programe koji se odnose na „ublažavanje stresa”, „nesanicu” i „apneju u snu” koristite generator frekvencija s ručnim elektrodama, dok ćete za Solfeggio frekvencije i program „ublažavanja boli” postići bolje rezultate primjenom skalarnih valova i terapije pulsnim magnetskim valovima.

Koristite Solfeggio frekvencije, kao i frekvencije delta valova te 7,83 Hz (Schumannova rezonancija), kontinuirano tijekom duljeg vremenskog razdoblja (nekoliko sati). Preporučujemo da ne zanemarite učinak frekvencija na tijelo putem terapije magnetskim impulsima.

Što nam može donijeti smirivanje moždanih valova?

Problem suvremenog čovjeka prvenstveno je stresan život, čija je posljedica višak beta moždanih valova te nedostatak theta i delta valova, koji su karakteristični za stanje odmora. Stalno živimo u stresnim uvjetima – na poslu i kod kuće, u zatvorenim prostorima s nedostatkom sunčeve svjetlosti i negativnih iona u zraku, izloženi buci, gledajući televiziju ili održavajući otuđene međuljudske odnose. Već od rane dobi naviknuti smo na neprirodno okruženje i stalno funkcioniramo u stanju beta moždanih valova, odnosno na „visokim okretajima”. Na to smo se stanje toliko naviknuli da je ono postalo sasvim uobičajeno.

Najočitiji pokazatelj viška beta moždanih valova jest nedostatak kvalitetnog sna; zapravo, sve se više ljudi s godinama suočava s nesanicom. Mnogi nisu ni svjesni da loše spavaju jer puno spavaju, a ujutro se ipak bude umorni. Očiti znakovi kronično lošeg odmora su dulje spavanje krajem tjedna i drijemanje tijekom dana. Najčešće žrtve nesanice ujedno su i najugroženije skupine – starije osobe i teško bolesni ljudi. Najveću korist od smirivanja moždanih valova mogu očekivati ​​upravo starije osobe, bolesnici te oni koji žive pod stresom.

Istraživanja su pokazala da smirivanje moždanih valova dovodi do ublažavanja boli, opuštanja i osjećaja olakšanja. Krvne pretrage pokazale su da se razina beta-endorfina u krvi povećava za 10–50 % (N. Shealy, R. Cox), odnosno u prosjeku za 25 % (R. D. Cady, N. Shealy). Endorfini spadaju u skupinu naših unutarnjih opijata (endogeni opijati) koje tijelo proizvodi radi ublažavanja boli. Endorfini ne uzrokuju ovisnost, ali utječu na raspoloženje. Zbog toga je smirivanje moždanih valova korisno kod depresivnih stanja i za ublažavanje boli. Postupci za smirivanje moždanih valova pomažu nervoznim i anksioznim pacijentima (F. Budzynski, 1980).

Povećava se količina serotonina u krvi. Iz serotonina tijelo (prvenstveno noću) proizvodi melatonin – hormon koji ima ključnu ulogu u poticanju sna, funkcioniranju imunološkog sustava i detoksikaciji organizma (riječ je o najučinkovitijem prirodnom antioksidansu). Rezultat toga je bolji san, učinkovitiji rad imunološkog sustava i ubrzana detoksikacija, osobito jetre.

Prema ovdje navedenim kliničkim istraživanjima, smirivanje moždanih valova može dovesti do poboljšanja i kod drugih stanja, kao što su kronične glavobolje i migrene (D. J. Anderson; G. D. Solomon), psihosomatske kožne bolesti, alkoholizam i druge ovisnosti, psorijaza te razna druga kožna oboljenja (O. Carreau). Također se može primijeniti u kirurgiji za ublažavanje postoperativnih tegoba te kao priprema pacijenata za operativni zahvat (R. Cosgrove; R. Lesser i sur.).

Preporuka

Koristite uređaj koji omogućuje kontinuirano (barem tijekom određenog vremenskog razdoblja) podešavanje na delta valove (npr. Resonant Light, Zapper-Pro...). Najbolje je ako uređaj djeluje putem skalarnih valova i/ili pulsne magnetske terapije. Na taj će način skalarni valovi u frekvencijskom rasponu delta valova djelovati na vas i vaš mozak. Postupno će se aktivnost vaših moždanih valova smiriti, a razina serotonina u krvi porasti, što će posljedično dovesti do povećanja razine melatonina, čime se poboljšava san i jača imunološki sustav. Cilj je probuditi se ujutro opušten i pun energije.

Uz frekvenciju od 7,83 Hz (Schumannova rezonancija) možete stvoriti prirodno ugodno okruženje, dok uz Solfeggio frekvencije možete raditi na pojedinačnim čakrama. Mogli biste iskusiti prilično živopisne snove. Ne zaboravite ni na druge terapije spomenute u ovom članku: za nesanicu, smanjenje stresa, ublažavanje boli… 

Uređaj F-Gen omogućuje 10-satni rad na odabranoj frekvenciji: 1,2 Hz (ublažavanje stresa, neutralizacija elektrosmoga), 7,83 Hz (Schumanova rezonanca) i Solfeggio frekvencije. Više informacija o uređaju možete pronaći na donjoj poveznici.

Više informacija o promjenama u obrascima spavanja povezanim sa starenjem možete pronaći u povezanom članku.