Vitalni znakovi i starenje

Regulacija temperature postaje manje pouzdana

Uobičajena tjelesna temperatura malo se mijenja pri zdravom starenju, ali tijelo je teže održava stabilnom. Manje potkožne masti znači slabiju toplinsku izolaciju. Znojenje postaje manje učinkovito, a pregrijavanje možete teže prepoznati. Starije osobe zato su osjetljivije i na veliku vrućinu i na opasan pad tjelesne temperature.

Vrućica može biti važan rani znak bolesti, a nekoliko dana i jedini. Ipak, infekcija kod starije osobe ne mora izazvati jasno povišenje temperature. Uredna vrijednost ne isključuje infekciju: važni su i drugi simptomi te vitalni znakovi.

Puls i disanje u mirovanju i pri aktivnosti

Puls u mirovanju često ostaje sličan prijašnjem. Tijekom vježbanja može rasti sporije i nakon aktivnosti trebati više vremena da se smiri. Najviša dostižna srčana frekvencija uglavnom se smanjuje s dobi.

Brzina disanja u mirovanju obično se malo mijenja. Funkcija pluća postupno slabi, ali zdrave starije osobe i dalje bi trebale disati bez napora. Novu zaduhu ne treba odbaciti kao neizbježnu posljedicu starenja.

Krvni tlak i ustajanje

Visoki krvni tlak postaje češći s godinama. Istodobno tlak pri ustajanju može pasti i izazvati omaglicu ili vrtoglavicu. To se naziva ortostatska ili posturalna hipotenzija i često je povezano s lijekovima.

Vrlo spor ili brz puls te poremećaji ritma, uključujući fibrilaciju atrija, također postaju češći. Trajnu promjenu u odnosu na uobičajeni obrazac treba procijeniti zajedno sa simptomima, bolestima i liječenjem.

Lijekovi mogu promijeniti vrijednosti

Beta-blokatori i digoksin mogu usporiti puls. Diuretici mogu pridonijeti niskom krvnom tlaku, osobito pri nagloj promjeni položaja. Na odgovor pri ustajanju mogu utjecati i drugi lijekovi za krvni tlak.

Liječniku prijavite omaglicu, osjećaj nesvjestice ili novu promjenu pulsa, uključujući vrijeme pojave u odnosu na uzimanje lijeka. Pregled terapije može pomoći otkriti uzrok. Nemojte sami prekidati ni mijenjati propisano liječenje.

Praktične svakodnevne mjere

Korisno je poznavati svoje uobičajene vrijednosti te uz mjerenja koja zatraži liječnik bilježiti i simptome. Pojedinu je brojku lakše protumačiti kada su poznate okolnosti.

• Ustajte postupno: najprije sjednite, pričekajte, a zatim ustanite uz oslonac ako je potreban.
• Na hladnoći nosite prilagodljive slojeve odjeće; po vrućini potražite hladan prostor i izbjegavajte veći napor u najtoplijem dijelu dana.
• Slijedite dogovoreni plan praćenja i na pregled ponesite popis lijekova te nedavna mjerenja.

Kada potražiti pomoć

Javite se liječniku zbog neobjašnjene vrućice, ponavljane omaglice, nesvjestica, trajnih promjena pulsa ili disanja te sumnje na infekciju i bez vrućice. Uz izmjerene vrijednosti opišite i kako se osjećate.

Zbunjenost, gubitak svijesti, vrlo vruća koža ili ubrzano disanje tijekom izlaganja vrućini mogu upućivati na toplinski udar. Odmah zatražite hitnu pomoć i premjestite osobu na hladnije mjesto dok pomoć dolazi.